Na dnevnom redu bile su ključne strateške teme: budućnost Zajedničke poljoprivredne politike, kao i pojednostavljenje trenutnih pravila provedbe, stanje na tržištu te nekoliko točaka pod razno kojima države članice upozoravaju na probleme u određenim sektorima, od kojih se nekima Hrvatska i pridružila.
U raspravi o Komunikaciji Europske komisije o Viziji za poljoprivredu i hranu, ministar Vlajčić istaknuo je da Hrvatska snažno podupire postavljanje prehrambene sigurnosti i održive proizvodnje u središte buduće zajedničke politike. „ZPP mora ostati stabilna i predvidiva politika, temeljena na dva komplementarna stupa – potpori dohotku i ruralnom razvoju. Ujedno mora biti oslonac za mlade poljoprivrednike, stočarstvo i regionalni razvoj“, poručio je. Pozdravio je pristup kojim se poljoprivrednici nagrađuju za dobre prakse, a ne dodatno opterećuju, uz naglasak da svaka reforma mora biti prilagođena stvarnim uvjetima na terenu.
U raspravi o stanju na tržištu, uz prisutnost ukrajinskog ministra poljoprivrede Vitalija Kovala, ministar je izrazio poštovanje herojskim naporima ukrajinskih poljoprivrednika i solidarnost s cijelim ukrajinskim narodom. Podsjetio je pritom na strahote koje je u obrambenom Domovinskom ratu prošla Hrvatska, u prvom redu Vukovar, grad iz kojega dolazi i usporedio ga sa stradanjem Mariupolja. Upozorio je međutim, na potrebu zaštite domaćih proizvođača i ukazao na potrebu za oprezom u pogledu liberalizacije trgovine. „Naš sektor bilježi porast uvoza jaja i šećera iz Ukrajine – posebno osjetljivih proizvoda. Očekujemo da svi proizvodi koji ulaze na EU tržište zadovolje iste standarde“, upozorio je Vlajčić.
U nastavku ove rasprave, upozorio je i na potencijalne negativne posljedice američkih carina na hrvatski izvoz vina i jakih alkoholnih pića, naglasivši potrebu za izbalansiranim trgovinskim odnosima.
Hrvatska je pozdravila zakonodavni prijedlog Komisije o pojednostavljenju ZPP-a (tzv. Omnibus uredbu), koji uključuje mehanizme za jačanje podrške malim poljoprivrednicima i krizne intervencije. „Posebno mi je drago što je Komisija prepoznala hrvatsku inicijativu o uspostavi Ad hoc kriznog mehanizma, koju smo razvili sa Slovenijom. Ovo je korak prema bržem i fleksibilnijem odgovoru na izazove s kojima se sve češće susreću proizvođači“, istaknuo je ministar. Dodao je da se o prijedlogu mora raspravljati u okviru AGRIFISH formacije, kako bi sektor imao punu stručnu i političku reprezentaciju.
Tijekom ministarskog radnog ručka na temu Stabilna Zajednička poljoprivredna politika za nestabilna vremena ministar Vlajčić je istaknuo da su zadnje što poljoprivrednicima treba, stalne promjene zakonodavnog okvira. „Naši proizvođači poručuju: ‘Ne možemo biti zeleniji ako smo financijski u crvenom.’ Stoga Hrvatska brani stabilnu Zajedničku poljoprivrednu politiku s maksimalnim proračunom, fleksibilnim provedbenim okvirom i poticajima koji poštuju nacionalne specifičnosti“, rekao je pritom. Hrvatska ostaje predana obrani jake, funkcionalne i pravedne Zajedničke poljoprivredne politike, koja će osigurati prehrambenu sigurnost, ravnomjeran razvoj i otpornost sektora na buduće krize. Sve reforme moraju biti temeljene na stvarnim potrebama proizvođača i teritorijalnim posebnostima država članica.
Od ostalih točaka, Hrvatska je podržala inicijativu Luksemburga i Austrije za pojednostavljenjem Uredbe o deforestaciji, slovačku inicijativu oko uvođenje brze i fleksibilne financijske pomoći u slučaju većih izbijanja bolesti životinja, kao i ubrzani postupak odobravanja državnih potpora po uzoru na prethodne krizne okvire. Podržala je i talijansku informaciju o izazovima u sektoru stočarstva u pogledu revizije zakonodavstva o prijevozu životinja te mađarsku inicijativu vezano uz cijepljenje protiv bolesti životinja, kao učinkovitog alata za upravljanje rizicima u sektoru. Konačno, Hrvatska se pridružila i zajedničkoj inicijativi Italije i Grčke koje su još jednom istaknule potrebu jačanja poljoprivredne i ribarstvene politike kao strateških okvira Unije.
