Novi Pravilnik o Evidenciji Radnika 2024. – Sve što Poslodavci Moraju Znati
Ključne promjene u evidenciji radnog vremena
Novi Pravilnik o evidenciji radnog vremena donosi nekoliko ključnih promjena koje će utjecati na način na koji poslodavci prate radno vrijeme svojih zaposlenika:
- Poslodavci su sada obavezni evidentirati sate rada za zaposlenike na stručnom osposobljavanju, studente, te sve one koji rade na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora.
- Uvedena je evidencija za očinski dopust, dopust drugog posvojitelja, kao i neplaćeni dopust za pružanje osobne skrbi.
- Radno vrijeme zaposlenika koji rade na daljinu i onih koji rade na izdvojenom radnom mjestu također mora biti detaljno evidentirano.
- Poslodavac mora bilježiti vremena početka i završetka rada, prekide u radu, te posebne oblike rada kao što su noćni rad, smjenski rad i rad na blagdane ili neradne dane.
Ove promjene omogućuju bolji uvid u radne obveze radnika, te služe kao osnova za ispravan obračun plaće. Evidencija radnog vremena je ključna za izbjegavanje eventualnih kazni zbog nepravilnosti u vođenju podataka.
Kako pravilno voditi evidenciju?
Poslodavci mogu voditi evidenciju radnog vremena u pisanom ili elektroničkom obliku, a mogu koristiti alate kao što su Word ili Excel. Iako zakon ne definira obavezan obrazac, važno je da evidencija sadrži sve potrebne podatke: ime i prezime radnika, datume, ukupno dnevno radno vrijeme, sate pripravnosti, terenskog rada i vremena nenazočnosti.
Kazne za nepoštivanje pravilnika
Ako poslodavac ne vodi evidenciju na propisani način, može biti kažnjen do 13.270 EUR za pravnu osobu te do 1.320 EUR za odgovornu osobu. Pravovremeno usklađivanje sa novim Pravilnikom je ključno za izbjegavanje tih kazni i osiguranje zakonitog poslovanja.
Koliko dugo čuvati evidenciju?
Prema novom Pravilniku, evidenciju o radnom vremenu potrebno je čuvati šest godina od isteka godine u kojoj je radni odnos prestao. Dokumenti vezani uz prava iz mirovinskog osiguranja čuvaju se 40 godina, dok poslodavac internim aktima može odrediti i dulji rok čuvanja dokumentacije.
Kontaktirajte nas
Data Smart, kao vodeći online knjigovodstveni servis, pomaže poslodavcima u prilagodbi novim zakonskim propisima. Za sve dodatne informacije i prilagodbu vašeg poslovanja, slobodno nas kontaktirajte.
Nove obaveze za poslodavce prema Pravilniku o evidenciji radnika 2024.
Što poslodavci moraju znati?
Dana 1. listopada 2024. godine stupio je na snagu Novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji je donio značajne promjene u načinu kako se vodi evidencija radnog vremena i evidencija zaposlenika. Vođenje evidencije o radnicima sada uključuje dodatne obaveze, kao što je bilježenje sati rada za osobe na stručnom osposobljavanju, studente, osobe koje rade na daljinu, te one na očinskom dopustu ili neplaćenom dopustu zbog pružanja osobne skrbi.
1. Obavezno evidentiranje dodatnih sati
Poslodavci su sada obavezni voditi detaljnu evidenciju o radnom vremenu ne samo za standardne radnike, već i za određene skupine poput studenata, osoba na stručnom osposobljavanju, maloljetnika, te osoba koje rade na daljinu. Također, uvedena je obaveza evidentiranja posebnih kategorija, poput sati neplaćenog dopusta za kandidature na izborima.
- Sati rada za studente i osobe na stručnom osposobljavanju
- Očinski dopust, dopust drugog posvojitelja i neplaćeni dopust za osobnu skrb
- Sati rada za osobe koje rade na izdvojenom radnom mjestu
- Rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme
2. Bilježenje posebnih podataka
Prema novom pravilniku, evidencija radnog vremena mora uključivati detaljne podatke o vremenu početka i kraja rada, te prekidima u radu. Ovo je ključan aspekt, posebno za radnike na smjenama ili one koji rade prekovremeno, noću ili na blagdane. Poslodavci također moraju evidentirati dvokratni rad i rad na terenu.
Pravila čuvanja evidencije o radnicima
Jedna od glavnih promjena je skraćenje roka čuvanja evidencije o radnicima. Dok se evidencija o radnom vremenu sada mora čuvati šest godina nakon isteka godine u kojoj je radni odnos prestao, evidencija o radnicima više se ne mora trajno čuvati.
1. Trajanje čuvanja podataka
Evidencija o radnom vremenu mora se čuvati minimalno šest godina. Ugovori o radu, sporazumi, prijave i isprave koje se odnose na ostvarivanje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, također se čuvaju minimalno šest godina.
“Poslodavci su dužni čuvati evidenciju o radnicima šest godina nakon prestanka radnog odnosa, osiguravajući usklađenost sa zakonom i propisima.”
2. Elektroničko ili papirnato vođenje evidencije
Evidencija o radnom vremenu može se voditi u papirnatom ili elektroničkom obliku, a poslodavci su obavezni osigurati da su svi podaci točni i ažurni. Za jednostavniju prilagodbu, mnogi koriste Excel ili Word obrasce kako bi pratili radno vrijeme radnika.
Kazne za nevođenje evidencije
Ako poslodavci ne vode evidenciju prema novim propisima, mogu se suočiti s kaznama do 13.270 EUR, a odgovorna osoba može biti kažnjena s do 1.320 EUR. Kazne su predviđene za nevođenje evidencije, vođenje netočnih podataka ili nepredaju podataka ovlaštenim osobama.
Kazne za nepridržavanje propisa
Ako poslodavac ne vodi evidenciju o radnicima i radnom vremenu u skladu s novim Pravilnikom koji je stupio na snagu 1. listopada 2024., suočava se s visokim kaznama. Poslodavci mogu biti kažnjeni do 13.270 EUR, dok odgovorna osoba u pravnoj osobi može dobiti kaznu do 1.320 EUR. Ove kazne se odnose na slučajeve nepravilnog vođenja evidencije, ili njenog nedostatka, te na nepredavanje podataka ovlaštenim osobama. Kako bi izbjegli kazne, poslodavci moraju osigurati da svi obvezni podaci budu točno i pravodobno evidentirani.
Primjeri nepridržavanja propisa
- Nepravilno evidentiranje radnog vremena zaposlenika.
- Nepridržavanje roka od 7 dana za unos podataka u evidenciju.
- Nedostavljanje podataka ovlaštenim inspekcijama u zakonski propisanom roku.
Zaključak
Novi Pravilnik o evidenciji radnika, koji je stupio na snagu 1. listopada 2024., donosi važne promjene za sve poslodavce u Hrvatskoj. Pravilno vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu sada obuhvaća širu kategoriju podataka i zahtjeva. Poslodavci moraju bilježiti sve relevantne podatke kako bi izbjegli značajne kazne.
Osim izbjegavanja kazni, pravilno vođenje evidencije može doprinijeti boljoj organizaciji poslovanja i praćenju radnog vremena zaposlenika, što poslodavcima omogućuje učinkovitije upravljanje radnim procesima. Redovito praćenje ovih podataka također može pomoći u optimizaciji poslovnih troškova, smanjenju prekovremenog rada, te boljim planiranjem godišnjih odmora i bolovanja.
“Pravilno vođenje evidencije radnog vremena ključno je za poštivanje zakona, ali i za optimizaciju troškova i efikasnost poslovanja.”
